Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zaduživanje hrvatskih banaka u inozemstvu". Rad ima 36 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

«Zaduživanje hrvatskih banaka u inozemstvu»

Sadržaj

Uvod ……………………………………………………………… str. 2

Glavne značajke inozemne aktive i inozemne pasive banaka………….      2

Inozaduženje banaka u ukupnom vanjskom dugu Republike Hrvatske..    8

Ocjena inozemnog zaduživanja banaka………………………………. 13

Zaključak………………………………………………………………    26

Literatura………………………………………………………………     28

Ekonomski fakultet Rijeka

«Zaduživanje hrvatskih banaka u inozemstvu»

Sažetak

U radu su analizirana obilježja inozemne aktive i inozemne pasive banaka koje obuhvaćaju u najvećoj mjeri kreditno i depozitno poslovanje s nerezidentima - stranim fizičkim i pravnim osobama, najviše sa inozemnim bankama. Analizirana je visina i kretanje vanjskog duga Republike Hrvatske u odnosu na bruto domaći proizvod, uvoz, izvoz, međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) itd., a dat je i osvrt na inozaduživanje banaka koje su zadnjih nekoliko godina značajno povećale sveukupnu zaduženost Republike Hrvatske u inozemstvu. Ukazano je da su banke inozemne izvore iskoristile u najvećoj mjeri za povećanje plasmana, prvenstveno kredita stanovništvu, a manje za financiranje razvojnih projekata i gospodarstva. Na taj način banke su značajno «potrošile», odnosno iskoristile svoj kreditni kapacitet i kreditni kapacitet Republike Hrvatske. Bez obzira što su banke poboljšale kvalitetu svoje aktive, uredno održavale likvidnost i ostvarile izuzetno dobru zaradu, izostali su pozitivni učinci multiplikacije kredita i depozita, ali i prijeko potrebni učinci na rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti koji bi bili ostvareni drugačijom politikom ulaganja inozemnih izvora sredstava.

Ključne riječi: banka, vanjski dug Republike Hrvatske, zaduživanje banaka, inozemna aktiva, inozemna pasiva

1. Uvod

Hrvatske poslovne banke od sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća, dakle preko četrdeset godina obavljaju međunarodni platni promet i kreditno garantne poslove sa stranim fizičkim i pravnim osobama - nerezidentima, viškove deviznih sredstava redovito drže u inozemnim bankama, a u nedostatku domaćih izvora zadužuju se u inozemstvu.

Budući da preko jedne četvrtine ukupnih izvora banaka čini inozemna pasiva ili obveze prema nerezidentima, a gotovo trećina vanjskog duga Republike Hrvatske je inozemni dug banaka, u ovom su radu: (1) analizirana osnovna obilježja inozemne aktive i inozemne pasive banaka kako bi se istakle posebnosti koje se zbivaju zadnjih nekoliko godina, (2) ispituje se visina, dinamika i značaj inozaduženja banaka u ukupnom vanjskom dugu Republike Hrvatske, (3) naznačuju se relevantne činjenice o kojima treba voditi računa prilikom ocjene (opravdanosti) inozemnog zaduživanja banaka i naposljetku, (4) u zaključku se rezimiraju rezultati istraživanja.

2. Glavne značajke inozemne aktive i inozemne pasive banaka

Inozemna aktiva banaka obuhvaća deviznu inozemnu aktivu i kunsku inozemnu aktivu, a čine ju potraživanja od stranih fizičkih i pravnih osoba u obliku kredita, depozita, kreditnih i vlasničkih vrijednosnih papira kao i efektivni strani novac - strana valuta (tablica 1).

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]